Mirisi Bozica generalni 2018
Rezultati druge godine arheoloških istraživanja

Zidine su ove snažne stoljećima bile važne…

10.10.2018. 09:12 | 932 pregleda | Vijesti

Zidine su ove snažne stoljećima bile važne…“ stihovi su pjesme koju je o Starom gradu Pakracu napisao Andrija Runje, umirovljeni nastavnik hrvatskog jezika i dugogodišnji djelatnik pakračke osnovne škole, a koju je pročitao tijekom jučerašnjeg istoimenog predavanja u pakračkoj Gradskoj vijećnici na kojem je dr. sc. Juraj Belaj predstavio ovogodišnje rezultate arheoloških istraživanja nekadašnje srednjovjekovne utvrde.

Piše:
Matija Kulhavi

Predavanju je prisustvovalo šezdesetak zainteresiranih građana, među kojima je, osim samih Pakračana, bilo dosta Lipičana, ali i ponekih Daruvarčana. Dr. Belaj je na početku govorio o povijesti pakračke utvrde koju su najvjerojatnije u 13. st. sagradili ivanovci. Naknadno je utvrda bila u posjedu vranskoga priorata, a prije nego li su Pakrac zauzele Osmanlije 1543. godine, došao je u posjed hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskoga Sigetskoga. Tek poslije 150 godina turske vladavine, utvrda Pakrac došla je u ruke Dvorske komore. Nakon izdvajanja pakračkog vlastelinstva, vlasnici se mijenjaju pa su tako ovim prostorima gospodarili barun Ims, Franjo Trenk, a najduže su se zadržali grofovi Janković. Utvrda je kasnije služila kao izvor građevinskog materijala, a posljednja njezina kula urušila se početkom dvadesetih godina, dok je do potpunog rušenja posljednjih ostataka utvrde Pakrac došlo tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća.

Osim najzanimljivijih prošlogodišnjih nalaza, kao i ovogodišnjih novih otkrića, poput gotičke crkve iz 13. stoljeća, dakle iz vremena ivanovaca, publika je tijekom predavanja imala priliku saznati ekskluzivne podatke koji su stigli elektronskom poštom upravo u vrijeme samog predavanja. Naime metodom ispitivanja starosti ugljikom (datiranje - C14) koja je izvršena u mađarskom Debrecenu ustanovljeno je kako dio drvenog materijala pronađenog u kuli ispred pakračke Gradske uprave potječe iz 13. stoljeća.

Dr. Belaj je poslije predavanja odgovarao na pitanja zainteresirane publike, a rečeno je da će se arheološka ispitivanja nastaviti i sljedećih godina.