Kako se s godišnjeg odmora vratiti zadovoljno i sa smiješkom?

• Pravo je pitanje može li odmor biti godišnja rekreacija i razonoda sabijena u dva tjedna? Je li moguće donijeti kući trajni osjećaj zadovoljstva, a ne da se još neko vrijeme bude obuzet samo promatranjem kako blijedi preplanula koža?

• Spontanost je ključna za naše odmore. Trenirani smo da radimo unutar određenih dnevnih programa i često tu naviku nosimo sa sobom i na svoje godišnje odmore. Promijenite plan u skladu s trenutnom željom ili pobudom.

• Kad završava godišnji odmor preporučljivo je i pametno doći kući tako da se ima barem jedan čitav dan slobodno, dan prije nego će se krenuti na posao. Prije nego počnete raditi omogućite svojoj duši i tijelu barem mali prijelazni period, za koje vrijeme ćete se "iskopčati" iz ritma odmora.

Ne čini li vam se da vam je ovo već od nekud poznato: otišao čovjek na godišnji odmor, na more. Dok je bio tamo istegnuo je mišić igrajući se, nenaviknut, dugotrajno s djecom i loptom na plaži. Polovicu odmora proveo u prevrtanju od bolova, izgledajući kao kuhani rak, zbog opekotina od sunca. I na koncu, nabio dva i pol kilograma zbog previše hrane. Kući se vratio večer prije nego što je trebao početi raditi, a u poštanskom sandučiću našao "srdačne pozdrave" iznesene u brojnim računima. Prije nego se uopće raspakirao, došao je do vrlo važne spoznaje: tek sada bi mu trebao jedan pošteni odmor.

U našem potrošačkom društvu odmor može predstavljati dvije različite stvari. Na jednom kraju spektra odmor može značiti relaksaciju, vrijeme kad se čovjek malo zaustavi i dopusti suncu da mu rasprši misli o hrpama dopisa u uredu. S druge strane, odmor može biti vrijeme povećane potrošnje, kad si čovjek priušti da jede što nikad prije nije jeo.

Međutim, pravo pitanje je može li odmor biti godišnja rekreacija i razonoda sabijena u dva tjedna? Je li moguće donijeti kući trajni osjećaj zadovoljstva, a ne da se još neko vrijeme bude obuzet samo promatranjem kako blijedi preplanula koža?

U potrazi za odmorom koji će učiniti čovjeka zadovoljnim u sljedećih jedanaest mjeseci, to jest, koji neće rezultirati time da čovjeku treba drugi odmor nakon što je jedan završio. Postoji nekoliko mogućih tumačenja neuspjelih godišnjih odmora. Prvi i najčešći razlog za to je taj što se previše aktivnosti natrpa u prekratko vrijeme. Poneki put, kad ljudi osjećaju da im u njihovom svakodnevnom životu nedostaje zabave ili uzbuđenja, pokušavaju to nadoknaditi za vrijeme odmora. I to s takvim obimnim dnevnim programima koji ih fizički potpuno iscrpe na kraju tjedna.

Drugi je problem izbor vremena. Kad vas dnevni tempo rada na radnom mjestu počinje previše iscrpljivati, vrijeme je da napravite pauzu. Međutim, mnogi ljudi zanemare taj problem i ostave tu pauzu za toliko željno očekivani godišnje odmor, dakle u vrijeme kad su ti ljudi već dobrano zašli u stanje depresije i umora. U vrijeme kad se počnu pakirati za odlazak na odmor shvate da više nisu u stanju ostaviti svoje probleme kod kuće i da neće moći uživati bilo gdje drugdje.

Svatko ima potrebu da negdje otputuje

Mnoge od nas muči osjećaj da će na odmoru potrošiti teško stečeni novac. Možda imaju mnogo preče potrebe (npr. slanje djeteta na školovanje itd.). Možda se osjećamo mnogo bolje kad potrošimo novac na svoju obitelj, a ne na sebe. Možda nam nije teško potrošiti novac za nešto što ćemo posjedovati – za nešto što možemo vidjeti i dodirnuti – ali nam je mnogo teže potrošiti novac za neko novo osobno iskustvo ili doživljaj.

Svatko ima potrebu da negdje otputuje na odmor. Ne može se dovoljno istaknuti koliko je važno takvo provođenje odmora. Postoji kumulativni oblik stresa, a javlja se kod ljudi koji intenzivno rade na određenom poslu, bez obzira predstavlja li taj posao odgoj i brigu oko dvoje ili troje djece ili je to rad u uredu, prepunom stranaka ili je to iscrpljujući rad poljoprivrednika, prikovanog za zemlju od jutra do mraka. Za vrijeme takvog rada vrlo se lako dogodi da čovjek bude "zarobljen" u toj svojoj ulozi, tako da drugi aspekti njegove ličnosti budu stavljeni u pozadinu ili se izgube ako takva situacija potraje duže vrijeme. Godišnji odmori pružaju šansu da se prekine s tim načinom života i oni daju ljudima priliku da ponovno otkriju zanemarene dijelove svoje ličnosti.

Budite spontani – ne robujte zacrtanim planovima

Ima ljudi koji upadaju u kolotečinu, monotoniju godišnjih odmora, kada stalno idu u isto vrijeme na isto mjesto. Takvi odmori, u kojima su nekada uživali, više ne odmaraju, ne regeneriraju niti oduševljavaju. Sigurnost koju pruža takva rutina i već poznato mjesto, kombinirana s određenim strahom, nelagodom i neizvjesnošću od novih mjesta i nepoznatog, otežava da se pronađe novo zgodno mjesto za odmor ili neku aktivnost u kojoj bi se moglo istinski uživati.

Spontanost je ključna za naše odmore. Trenirani smo da radimo unutar određenih dnevnih programa i često tu naviku nosimo sa sobom i na svoje godišnje odmore. Sigurno da nije ništa pogrešno imati dnevni program, ali mora se držati na umu da mi nismo robovi tog programa. Promijenite plan u skladu s trenutnom željom ili pobudom. Na primjer, planirali ste čitav dan besposličariti na plaži, uz dobru knjigu. Sve ste sredili oko svojeg mjesta gdje ležite, tu je pri ruci čak i hladno piće, međutim sunce je prejako, a knjiga nije previše interesantna. Ostavite sve. Otiđite i prebacite se na nešto drugo. Međutim, neki ljudi će trpjeti neugodnu situaciju čitav dan, jer su za taj dan planirali plažu i tako mora biti. Ali, ustvari tako ne mora biti.

Kad završava godišnji odmor preporučljivo je i pametno doći kući tako da se ima barem jedan čitav dan slobodno, dan prije nego će se krenuti na posao. Ljudi su skloni misliti da se lako i brzo mogu "prebaciti u treću" i početi normalno raditi, međutim to nije točno. Prije nego počnete raditi omogućite svojoj duši i tijelu barem mali prijelazni period, za koje vrijeme ćete se "iskopčati" iz ritma odmora. Ako se to ne osigura, osoba se može prvih dana na poslu loše osjećati zbog određene dezorijentacije i konfuzije.

Na kraju možemo kazati da je godišnji odmor sve ono što čovjeka odvaja od dnevne uobičajene rutine i što omogućava skrivenim dijelovima naše ličnosti da ožive, da se obnove i preporode. Napravite u mislima inventuru samog sebe.

S malo istraživačkog rada možete doći do novih ideja o tome kako da se sa svojeg sljedećeg odmora vratite sa smiješkom, a ne mrzovoljni i s opekotinama od sunca.

Foto: Compas.hr