Antonija Jozić o dosadašnjim postignućima i viziji razvoja Požeško-slavonske županije
Razgovarali smo s Antonijom Jozić, županicom Požeško-slavonske županije, koja je nakon dva mandata na mjestu gradonačelnice Pleternice i jednog na poziciji dogradonačelnice, u svibnju 2021. godine izabrana na ovu važnu dužnost. Slogan pod kojim je izabrana, „Očekuj više“, govori o njezinoj odlučnosti da cijelu županiju učini gospodarski jakom i mjestom ugodnog življenja. Ovom smo prigodom razgovarali sa županicom Jozić o dosadašnjim postignućima i planovima za budućnost u pogledu razvoja naše županije.
Piše:
Matija Kulhavi
- Županice Jozić, koji su prioriteti Požeško-slavonske županije kada je u pitanju njezin razvoj? Koji su najznačajniji projekti koji su obilježili 2023. godinu?
Naglasak je u prvom redu stavljen na razvoj gospodarstva, poljoprivrede, ulaganja u sustave obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi te prometne i komunalne infrastrukture. Naravno, prema prioritetima i s naglaskom na ravnomjeran razvoj svih naših gradova i općina. Na koncu godine već tradicionalno radimo bilancu planiranog i realiziranog i mogu reći da je 2023. godina uistinu ispisala važne stranice za našu županiju.
U ovoj godini svoja vrata je otvorio Muzej bećarca u Pleternici, novi Zavod za socijalni rad u Požegi, prvi vrtić financiran sredstvima iz NPOO-a u Hrvatskoj na području Općine Kaptol, a započela je i izgradnja vrtića u Požegi, Lipiku i Jakšiću, izgradnja UPOV-a u Dobrovcu te su odobrena sredstva za financiranje centara za starije osobe u Pleternici i Jakšiću. Godina u kojoj su odobrena bespovratna sredstva za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u visini od 17 milijuna eura na području Požeško-slavonske županije.
Godina je ovo u kojoj se izvode i značajni projekti aglomeracija i rekonstrukcija državnih cesta. Godina je ovo u kojoj gradimo novu zgradu Zavoda za hitnu medicinu u Požegi, rekonstruiramo i dograđujemo Poljoprivredno-prehrambenu školu u Požegi, Ergelu u Lipiku, Spahijski podrum u Pakracu, Muzej u Požegi, provodimo projekt Terme Lipik, završavamo uređenje Co-working centra Panora u Požegi.
Konac godine donio nam je i dvije, rekla bih, dugo iščekivane vijesti. Naime, godinu završavamo s odobrenih 18 milijuna eura za provedbu ITU mehanizma – Urbanog područja Požega, za projekt revitalizacije Trga svetog Trojstva u Požegi te brojne druge projekte na Urbanom području grada Požege, a uz to je pokrenuta i procedura nabave za izgradnju brze ceste od čvora Brestovac do čvora Godinjak. Sve spomenuto rezultat je zajedničke suradnje, kako nas čelnika, tako i svih žitelja koji daju doprinos u okviru svog radnog mjesta i zajednice i vjerujem kako istim tempom nastavljamo i u 2024. godini.
Lipik raste vizionarski
- Često posjećujete ovaj naš zapadni dio županije. Što mislite o smjeru u kojem se Lipik razvija? Znamo da imate izvrsnu suradnju s gradonačelnikom Lipika, gospodinom Kasanom. Koliko su za županiju značajni projekti poput Centra umjetne inteligencije i projekta Terme Lipik?
Kao županica Požeško-slavonske županije uistinu sam ponosna na izvrsnu suradnju koju imamo sa svim gradonačelnicima i načelnicima naših gradova i općina. Kada maknemo sa strane što je čija nadležnost, na kraju dana jedino je bitno da su svi napori usmjereni prema stvaranju koristi za naše građane i smatram da uspješno vozimo u tom smjeru.
Vinka poznajem već dugi niz godina i mogu reći da je čovjek koji radi sa srcem za svoj grad u bilo koje doba dana i noći, a rad, želja i trud su vidljivi svima koji dođu u Lipik. Rekla bih da je Lipik posljednjih godina promijenio svoje vizure iz korijena i učinio iskorake kojih se ne bi postidjeli ni brojni veći gradovi, osobito jer je grad koji nema ni malo laku povijest i pretrpio je strašno razaranje u Domovinskom ratu.
U svim tim iskoracima, Lipik raste vizionarski čemu je dokaz i Centar umjetne inteligencije. IT tehnologija je tehnologija sadašnjosti i budućnosti, a upravo je Lipik predvodnik naše županije u tom sektoru. Veseli me i najavljena suradnja Centra za umjetnu inteligenciju i Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi vezana uz pokretanje studijskih programa na području umjetne inteligencije što će ovoj, već uspješnoj priči, dati jednu novu dimenziju i utjecati na razvoj gospodarstva Požeško-slavonske županije, baš kao i projekt Terme Lipik. Ljepota Lipika je upravo u njegovoj različitosti. S jedne strane tu je umjetna inteligencija koja je budućnost, a s druge strane tu je projekt Terme Lipik kojemu je svrha revitalizacija postojeće kulturne baštine, Narodnih kupki, Perivoja i Vile Zinke, a čija će realizacija također predstavljati zamašnjak razvoja gospodarstva Požeško-slavonske županije u turističkom smislu.
- Toplice Lipik kandidirale su projekt modernog hotela za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Koji su potencijalni doprinosi ovog projekta jačanju pozicije Lipika i Požeško-slavonske županije u kontekstu zdravstvenog turizma?
Rekonstrukcija zgrade Fontana u hotel koji će služiti u funkciju turizma stvorit će niz kako direktnih tako i indirektnih koristi i za Grad Lipik i za cijelu Požeško-slavonsku županiju te se nadam kako će na adresu Toplica Lipik stići pozitivna ocjena projektnog prijedloga. U prvom redu takva infrastruktura će generirati nova zapošljavanja, a tu su naravno i popratni benefiti koje će osjetiti građani Lipika. Tako će mali proizvođači, poljoprivredna gospodarstva i svi ostali subjekti na području Lipika realizacijom ovog projekta dobiti nove kupce. Smatram da se radi o projektu koji je ključan za vraćanje Lipika tamo gdje zaslužuje biti, a to je na samom vrhu destinacija zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. Iako posljednjih godina bilježimo konstantan trend porasta ležajeva na području Požeško-slavonske županije, još uvijek ne možemo zadovoljiti potražnju s kojom smo suočeni, a tu naročito mislim na potražnju koja iziskuje smještaj većih grupa. Ukupno 147 ležajeva, koliko je planirano realizacijom projekta Hotela Fontana, uvelike će pridonijeti izazovu s kojim smo suočeni i reflektirati se na razvoj turizma, ne samo Lipika, već i čitave Požeško-slavonske županije.
- Kako se planira poboljšati prometna povezanost Lipika i Pakraca s ostatkom Hrvatske?
Poboljšanje prometne povezanosti gradova Pakraca i Lipika s ostatkom Hrvatske predstavlja prioritet i unutar tog prioriteta glavni projekti kojima težimo su obilaznica ova dva grada i spoj na autocestu, a oba projekta su planirane investicije Hrvatskih cesta. Radi se o kompleksnim projektima koji se ne realiziraju preko noći, ali se isto tako radi o projektima koje Lipičani i Pakračani sanjaju godinama. Svjedoci smo značajnih ulaganja u državne ceste na području naše županije, na čemu se zahvaljujemo Hrvatskim cestama, a nadam se kako će nam i za ove prioritetne projekte uskoro stići lijepe vijesti.
- Kako biste ocijenili suradnju s obrazovnim ustanovama na području Lipika čiji je osnivač upravo županija?
Požeško-slavonska županija kao osnivač osnovnih i srednjih škola bilježi odličnu suradnju s ravnateljima svih naših školskih ustanova i reći ću kako je komunikacija s Upravnim odjelom za obrazovanje, kulturu i sport prisutna na dnevnoj razini, a sve kako bi se ulaganja u sustav obrazovanja provodila prema prioritetima naših učenika. U Osnovnoj školi Lipik u tijeku su dva značajna projekta, onaj izgradnje fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za potrošnju OŠ Lipik vrijedan 19.380,04 eura te projekt „Škola u prirodi“ vrijedan 98.769,42 eura, a koji se odnosi na pripremu projektno-tehničke dokumentacije za uklanjanje postojeće i izgradnju nove zgrade na lokaciji nekadašnje Područne škole Skenderovci. Također je izrađeno i idejno rješenje za izgradnju školske sportske dvorane Osnovne škole Grigora Viteza Poljana. Svi ti projekti rezultat su komunikacije Županijske uprave, Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije i djelatnika spomenutih osnovnih škola što dovoljno govori o kontinuiranoj suradnji.
- Prema novoj zdravstvenoj reformi općim županijskim bolnicama, u Pakracu i Požegi, od nove godine upravljat će Republika Hrvatska. Koje je Vaše mišljenje u tom pogledu?
Često ističem kako građane ne zanima upravlja li nečime grad, općina, županija ili država dokle god imaju kvalitetnu uslugu. Istog sam stava i po ovom pitanju. Reformom zdravstva postići će se brža i kvalitetnija zdravstvena skrb za naše građane i to je jedino što je bitno. Prelazak dosadašnjih općih županijskih bolnica pod ingerenciju države ne znači da ćemo mi od tog trena postati promatrači, već ćemo se i dalje boriti za ulaganja i poboljšanje zdravstvene skrbi na području Požeško-slavonske županije s naglaskom na obnovu i izgradnju zdravstvenih ustanova, daljnja ulaganja u opremu te usavršavanje medicinskog kadra i specijalizacije.
Najava javnih poziva za gospodarstvenike u 2024. godini
- Kako ocjenjujete odaziv subjekata s područja Lipika i Pakraca na natječaje i javne pozive za financijska sredstva koje nudi Požeško-slavonska županija? Primjerice u Lipiku su nedavno potpisani ugovori s 19 gospodarskih subjekata s područja Lipika i Pakraca o dodjeli sredstava iz Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije i Programa potpore poljoprivredi Požeško-slavonske županije. To predstavlja otprilike 20% osiguranih sredstava.
Kao što sam već spomenula, nama kao županiji, poduzetništvo, obrtništvo i poljoprivreda predstavljaju ključne grane razvoja, a upravo su naši privatnici, naši poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici ti koji dio sebe ugrađuju u taj razvoj. Veseli me što je odaziv na javne pozive koje raspisuje Požeško-slavonska županija u posljednje dvije godine značajno veći od strane subjekata zapadnog dijela županije i voljela bih da se taj trend i nastavi. Nadam se da su odobrena sredstva našim subjektima svojevrsna pomoć u realizaciji njihovih ideja i praksu provođenja ovih programa nastavljamo i dalje. Iskoristila bih priliku najaviti kako će spomenuti javni pozivi iduće godine biti objavljeni puno ranije te će gospodarstvenicima biti omogućeno da prijave i planirane investicije i osiguraju sredstva za financiranje ulaganja u tekućoj godini.