Lipik i Pakrac su sigurni gradovi za život
Razgovarali smo s Robertom Hrastićem, načelnikom Policijske postaje Pakrac, o stanju sigurnosti u Lipiku i Pakracu, fokusirajući se na suzbijanje kriminala i unaprjeđenje kvalitete života. Istražili smo najčešće oblike kriminala, suradnju policije i lokalnih vlasti, trendove u prometu, prevenciju vršnjačkog nasilja, internetske prijevare i ulogu policije u zajednici. Kroz razgovor s načelnikom Hrastićem, dobili smo jasniju sliku o sigurnosnoj situaciji i mjerama za očuvanje visoke razine sigurnosti i kvalitete života.
Piše:
Matija Kulhavi
Kakva je stopa kriminaliteta na lipičko - pakračkom području? Koji su najčešći oblici kriminala u Lipiku i Pakracu, koja su kaznena djela u porastu te kako ih prevenirati? Imate li brojčane podatke o tome?
Na lipičko pakračkom području, odnosno području koje teritorijalno pokriva Policijska postaja Pakrac, godišnje zabilježimo oko 110-120 kaznenih djela. Najveći broj su kaznena djela krađe. Interesantno je za napomenuti da je od vremena korona virusa i mjera ograničavanja kretanja između gradova i županija došlo do pada kaznenih djela teških krađa provaljivanjem. Kada usporedimo ukupnu razriješenost svih kaznenih djela na našem području s drugim područjima u RH, ona je dosta visoka, kreće se na godišnjoj razini od oko 83-86%.
Kakvo je stanje s remećenjem javnog reda i mira i koji su prekršaji na području PP Pakrac najučestaliji?
Što se tiče narušavanja javnog reda i mira na godišnjoj razini zabilježimo 20 do 40 prekršaja narušavanja javnog reda i mira, a najučestaliji oblici narušavanja su tučnjave te galame na javnim mjestima. Ovi pokazatelji jasno govore da je stanje sigurnosti na području Policijske postaje jako dobro te da nema izražene veće problematike niti po pitanju kaznenih djela niti prekršaja.
Primjećujemo sve veću prisutnost policijskih patroli na prigradskim lokacijama, što može biti povezano s protokom migranata u našoj blizini. Možete li nam reći kakva je situacija na našem području i koje su preporuke policije građanima u slučaju bliskih susreta s migrantima?
Kao što i sami znate mi smo Policijska uprava koja nema granicu, stoga kod nas nema veće problematike vezane za osobe koje su nezakonito prešle državnu granicu. U slučaju susreta s osobama za koje građani sumnjaju da su nezakonito prešle državnu granicu svakako je najbolje o tome odmah obavijestiti policiju, koja će izaći na mjesto dojave i provjeriti radi li se možda o stranim državljanima koji imaju reguliran svoj status u RH ili je ipak riječ o migrantima koji nezakonito borave na našem području.
PRISUTNOST VRŠNJAČKOG NASILJA
Kako se suprotstavljate sve prisutnijem problemu vršnjačkog nasilja i nasilja u obitelji, koliko su oni učestali, ako ste uopće imali takvih prijava? Postoje li prijave o bilo kojoj drugoj vrsti diskriminacije?
U posljednje vrijeme policija općenito evidentira sve više prijava o vršnjačkom nasilju koje podrazumijeva svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka, kojem je cilj povrjeđivanje druge osobe. Najčešće je prisutno u školama, dječjim vrtićima, igralištima i drugim mjestima gdje se okuplja veći broj djece. Osim što djeluje represivno kad se nasilje dogodi, policija ima i preventivnu ulogu u suzbijanju vršnjačkog nasilja. Surađuje s obrazovnim institucijama, zdravstvenim djelatnicima, centrima za socijalnu skrb i drugim službama te nastoji osvijestiti javnost da vršnjačko nasilje nije prihvatljiv oblik ponašanja i da ga treba prijaviti. Policijski službenici sudjeluju u raznim radionicama s djecom, drže predavanja u školama za učenike i roditelje, organiziraju radne sastanke svih mjerodavnih institucija i direktnim kontaktom s građanima nastoje ukazati na ozbiljnost problema te stvoriti osjećaj povjerenja. Kad se osvrnemo na naše postajno područje tijekom protekle godine zabilježili smo osam događaja u kojima su sudjelovala djeca, što ukazuje da ova problematika ipak nije toliko izražena kod nas i da preventiva „radi“, pogotovo kad tome pridodamo činjenicu da nemamo evidentiranih prijava vezanih za diskriminaciju.
SVE ČEŠĆE INTERNETSKE PREVARE
Iz dnevnih policijskih izvještaja primjećujemo da je sve veća prisutnost internetskih prevara, naročito među starijom populacijom. Kako se zaštititi od takve vrste kriminala?
Svakim danom sve češće i više komuniciramo preko modernih tehnologija, na internetu plaćamo račune, naručujemo odjeću te radimo i zabavljamo se. Uz sve navedene prednosti, online svijet donosi i određene opasnosti. Danas kriminalci imaju još više mogućnosti za različite prijevare putem interneta, u kojem su žrtve trgovci i potrošači, svi oni koji „kupuju - prodaju“. U posljednje vrijeme Policijska uprava požeško-slavonska evidentira češće internetske prijevare u kojima počinitelji koriste lažne WEB stranice prodavača ili pružatelja posredničkih, poštanskih i dostavnih usluga. Kroz dnevne informacije PU požeško-slavonske često upozoravamo građane o internetskim prijevarama te ih savjetujemo da budu vrlo oprezni u kupovini on line i kome se obraćaju za kupnju i prodaju te da ne ustupaju svoje osobne podatke nepoznatim osobama i ne dijele kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Tu valja napomenuti da Ministarstvo unutarnjih poslova provodi i preventivnu kampanju naziva „Web heroj“, pod sloganom „Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba“, a koja se provodi kako bi se što većem broju građana približila važnost znanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite. Isto tako, savjetujemo građane da prilikom online kupovine provjere prodavatelje odnosno da prije kupovine provjere radi li se o lažnoj internetskoj trgovini, a što mogu jednostavno provjeriti putem CARNETove CERT iffy - https://www.cert.hr/cert-iffy-servis-za-provjeru-internetskih-trgovina/. Kad govorimo o kibernetičkom kriminalitetu i kriminalitetu putem društvenih mreža, govorimo o različitim vrstama prijevara poput: prijevare s računima, direktorske prijevare, investicijske prijevare, prijevare putem online kupnje, romantične prijevare, „phishing“ mrežne krađe identiteta, krađe identiteta SMS-om, lažnih stranica banaka, krađe identiteta pozivom, zlonamjernih programa za mobilne uređaje i slično. Kampanja „Web heroj“ je ponajviše usmjerena na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu.
Kako funkcioniraju lokalni policajci u zajednici, te koje su najčešće vrste problema ili izazova s kojima se oni susreću u našoj zajednici?
Većina policijskih službenika ove policijske postaje stanuje na području Pakraca i Lipika pa su i dobro upoznati sa svakodnevnim problemima u zajednici, a njihov cilj je povećati sigurnost i kvalitetu života na razini lokalne zajednice te pravilno i brzo reagirati na potrebe zajednice. Velika prednost je što naši kontakt policajci dobro poznaju stanovništvo i svoje teritorijalno područje i to je jedna od prednosti rada u manjoj sredini jer se svi međusobno poznajemo i upravo zbog toga je i lakše ostvariti dobru međusobnu suradnju.
Kako policija planira i provodi akcije nadzora brzine prometa kako bi smanjila broj prometnih nesreća i poboljšala sigurnost cestovnog prometa?
Policijska uprava požeško-slavonska kontinuirano provodi preventivno-represivne akcije u prometu usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno tzv. „četiri ubojice“ u prometu (vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima), kao i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prometnih prekršaja. Isto tako provodimo ciljane akcije u prometu kao što su akcije nadzora teretnih vozila i autobusa, nadzor korištenja auto sjedalica u vozilima, nadzor vozača bicikala, mopeda i motocikala i dr., a sve s ciljem smanjenja teških prometnih nesreća te poboljšanja stanja u prometu.
Bilježite li porast ili smanjenje broja prometnih nesreća u odnosu na ranije godine?
Na području PP Pakrac u 2022. godini je zabilježena 101 prometna nesreća, dok je u 2023. zabilježeno njih 63 tako da bilježimo pad broja prometnih nesreća na našem području. Nažalost u 2023. godini su dvije osobe smrtno stradale u tim prometnih nesrećama, što je pokazatelj da moramo ostati ustrajni u borbi s najtežim, odnosno najpogibeljnijim prekršajima. Svaka smrtno stradala osoba u prometu je previše. Stoga koristimo priliku pozvati sve sudionike u prometu da poštuju propise i znakove te budu odgovorni sudionici. Jer sve kreće od pojedinca.
Kako biste ocijenili suradnju policije s lokalnim vlastima i zajednicom po pitanju sigurnosti i suzbijanju kriminala? Postoje li područja u kojima bi se ta suradnja mogla unaprijediti? Koje korake preporučujete?
Suradnja s lokalnim vlastima i zajednicom po pitanju sigurnosti i suzbijanju kriminaliteta je jako dobra. S predstavnicima lokalnih vlasti održavamo sastanke, a najmanje jednom godišnje i sjednice Povjerenstva za prevenciju kriminaliteta. Uz te sastanke čujemo se i putem telefona te komentiramo i odmah razmatramo mjere koje možemo poduzeti u cilju poboljšanja sigurnosti. Kao nadležna policijska postaja svakodnevno pratimo stanje sigurnosti i u prometu na cestama te vlasnicima i koncesionarima, što samostalno, što zajedno s lokalnim vlastima predlažemo dodatne mjere na određenim područjima s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa. Gradovi koriste i sredstva iz Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama za dodatno obilježavanje prometnih površina u zonama škola, bolnica i sl. Općenito, naša suradnja je na izrazito visokoj razini i svi radimo u smjeru što boljeg stanja sigurnosti na našem području.
PREVENTIVNI PROGRAMI ZA SIGURNIJU BUDUĆNOST
Uključeni ste u preventivne školske programe. Prokomentirajte suradnju s lokalnim školama u Pakracu i Lipiku. Planirate li uvođenje novih programa ili inicijativa kako biste poboljšali sigurnost i kvalitetu života u našem gradu?
Već godinama ostvarujemo vrlo dobru suradnju s lokalnim školama, ponajviše kroz provođenje preventivnih programa, ali i kroz različita represivna postupanja prilikom događaja u kojima su sudjelovala djeca školske uzrasti. Cilj je usmjeriti djecu u pravom smjeru, ukazati im na loše stavke neželjenog ponašanja i na moguće posljedice takvih ponašanja. Odličnu suradnju sa školama ostvarujemo kroz naše kontakt policajce u Lipiku i Pakracu, kojima upravo i je zadaća poboljšanje suradnje kako sa školama tako i s cjelokupnom lokalnom zajednicom. Duži niz godina redovito provodimo preventivne aktivnosti u obliku zajedničkih edukacija, natjecanja, prezentacije policijske opreme i treninga, tzv. Dana otvorenih vrata policije, a u suradnji i s drugim žurnim službama. Jedna od inicijativa o kojoj se razgovaralo na sjednicama Vijeća za prevenciju kriminaliteta je i uvođenje školskih prometnih jedinica, a u cilju povećanja sigurnosti u prometu u zonama škola. Prometne površine oko većine škola su već sada dobro uređene i označene, a jedna od aktivnosti koju sada potenciramo je da se dodatno urede i obilježe prometne površine u zoni Osnovne škole u Poljani.
Isto tako, policijski službenici kontinuirano provode preventivne aktivnosti u školama – „ZAJEDNO VIŠE MOŽEMO“ - „Mogu ako hoću“ (MAH 1) gdje se učenici kroz interaktivni pristup upoznaju sa zaštitnom ulogom policije i načinima na koji se mogu obratiti za pomoć, „ZDRAV ZA 5“ - nacionalni program prevencije ovisnosti i zlouporabe droga. Zatim su tu predavanja pod nazivom „PREVENCIJA I ALTERNATIVA“ u kojima se učenike upoznaje s radom policije te kako policiju prihvatiti kao prijatelja pomagača i partnera u zajedničkom rješavanju problema te „SIGURNOST NA INTERNETU“ gdje se učenicima prezentiraju opasnosti koje prijete na društvenim mrežama te kako se odgovorno ponašati u virtualnom svijetu. U okviru preventivnog projekta „ZAJEDNO“ održavaju se predavanja o sve raširenijom pojavom trgovanja ljudima u svrhu radnog iskorištavanja, te različitim oblicima zlouporaba koje obuhvaća (vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, pružanja utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili druge oblike prinude), dok se kroz preventivne projekte „BUDI NAVIJAČ A NE RAZBIJAČ“ i „ŽIVIM ŽIVOT BEZ NASILJA“ učenici upoznaju kako se ponašati na sportskim natjecanjima te o posljedicama nereda i nesportskog ponašanja na natjecanjima te s osnovnim znanjima o propisima donesenim u cilju sprječavanja nereda na natjecanjima, kao i sprečavanju nasilja nad mladima, nasilja u obitelji te nasilja prema ženama.
Jesu li Lipik i Pakrac sigurni gradovi za život?
Kao što sam rekao na početku, a i sami vidite iz svega navedenog na našem postajnom području pokazatelji jasno govore da je stanje sigurnosti dobro, da nema izražene veće problematike niti po pitanju kaznenih djela niti prekršaja, kao niti bilo kojih drugih oblika protupravnog ponašanja. Sa stanjem sigurnosti smo više nego zadovoljni tako da slobodno možemo reći da su Pakrac i Lipik zaista sigurni gradovi za život.