Lipicanci postali dio svjetske nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u, a uskoro kreće i izgradnja nove ergele

Tradicija uzgoja lipicanaca jučer je upisana na UNESCO Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, odlučeno je na sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu baštinu u glavnom marokanskom gradu Rabatu, obavijestio nas je upravitelj lipičke ergele Damir Jakšić.

Inače, kako je istaknuto i na službenim stranicama Ministarstva kulture i medija, Inicijativu za izradu multinacionalne nominacije pokrenula je 2017. godine Slovenija, a koordinirani rad na izradi nominacijskog obrasca tijekom 2018. i 2019. godine okončan je predajom multinacionalne nominacije u ožujku 2020. godine. Uz Sloveniju i Hrvatsku pridružene su i Austrija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Italija, Rumunjska i Slovačka.

Lipicanska pasmina konja uzgojena je u ergeli Lipica (danas Republika Slovenija), po kojoj je pasmina i dobila naziv. Ergelu je osnovao austrijski nadvojvoda Karlo II. 1580. godine radi uzgoja voznih i jahaćih konja za potrebe Bečkog Dvora. Osnutkom  ergele počinje i oblikovanje lipicanske pasmine, jedne od najstarijih pasmina konja u Europi, čije su osobine usavršavane pomnom selekcijom. Lipicanci se i danas u većem broju uzgajaju na području nekadašnje Habsburške, kasnije Austro-Ugarske Monarhije.

Na našem području lipicanci su uzgajani  već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Danas su na hrvatskom uzgojnom području, lipicanci najviše zastupljeni u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj provodi se u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicijski uzgoj u seoskim gospodarstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20-tih godina 20. stoljeća kada su osnovane i prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji. Osobitost hrvatskog uzgoja lipicanaca je u tome što su lipicanci postali dijelom narodnog uzgoja i tradicijske kulture.

Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu u ožujku 2017. godine upisane su i u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Osigurana sredstva za Državnu ergelu Lipik

Još jedna dobra vijest za Državnu ergelu Lipik jest to što je Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj sjednici dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede te Državnoj ergeli Đakovo i Lipik za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2023. godinu za plaćanje obveza po Ugovoru o izvođenju radova na izgradnji ergele Lipik, prva faza.

„Ta je odluka korak u realizaciji projekta izgradnje nove ergele Lipik, prve faze vrijedne 20 milijuna kuna.“, istaknula je ovom prigodom ministrica Marija Vučković.

I gradonačelnik Lipika Vinko Kasana izuzetno je zadovoljan dobrim vijestima.

„Nakon povratka lipicanaca koji se dogodio 13. listopada 2007. godine i koji predstavlja značajan datum novije lipičke povijesti, 1. prosinac 2022. godine također će ostati upamćen po ovim važnim odlukama. Činjenica da je tradicija uzgoja lipicanaca upisana na UNESCO Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva samo je potvrda, kako vrijednosti, tako i značaja uzgoja lipicanske pasmine konja za zajedničko naslijeđe Lipika, Hrvatske, ali i Europe. Ovo je vjetar u leđa razvoju Lipika te konjogojstva na ovom području. Naime, odluka hrvatske Vlade kojom su osigurana sredstva za izgradnju nove ergele, Državnoj ergeli u Lipiku daje snažni zamah u pogledu razvoja kojim će se naposljetku riješiti i problem smještaja naših lipicanaca koji su nacionalno blago koje čuvamo i koje ćemo uvijek čuvati.“, istaknuo je gradonačelnik Kasana.