Značaj sistematskih (preventivnih) pregleda u ranom otkrivanju bolesti i njihov utjecaj na zdravstveno stanje stanovništva

Nivo zdravstvene zaštite stanovništva ovisi o više faktora. Jedan od njih je svakako provođenje preventivne zdravstvene zaštite u vidu sistematskih pregleda. Razlog ovih redaka je odbijanje sistematskih pregleda dijela naših sugrađana, što je imalo za posljedicu prerane smrtne slučajeve, kao i otkrivanje malignih bolesti u poodmaklom stadiju.

Pozivu za razgovor o tom pitanju odazvao se prim. mr. sc. Stjepan Šarac, umirovljeni ginekolog, svjetski priznat operater, počasni član i nositelj najvećeg odličja Hrvatskog liječničkog zbora „Ladislav Rakovac“.

Dr. Šarac, recite nam koji bi mogli biti razlozi pojedinih naših građana za odbijanje sistematskih (besplatnih) pregleda?

Dok smo zdravi. Često zaboravimo koja je sreća biti zdrav. Tek kad se razbolimo, nažalost, tek tad spoznamo blagodat zdravlja. Jedan od najvećih uspjeha u sprječavanju oboljenja jest nesumnjivo preventiva. U tom smislu se provode preventivni pregledi od novorođenčeta, školaraca, zaposlenika, umirovljenika pa sve do učesnika Domovinskog rata. Navedena pojava odbijanja sistematskih pregleda u Lipiku imala je neugodne posljedice. Neki od njih su umrli, a mogli su sada biti s nama, a nekima je maligna bolest dobrano uznapredovala.

Pri Ministarstvu zdravstva provedena je opsežna anketa kojom je trebalo rasvijetliti uzrok odbijanja sistematskih pregleda. Vodeći razlog je navedeni strah od nedovoljne zaštite osobnih podataka. U pojedinim slučajevima se navodilo da su susjedi prije saznali dijagnozu od pregledane osobe. Inače u Zakonu o radu zajamčena je zaštita osobnih podataka, čega se i liječnici i zdravstvene ustanove u kojoj se obavljaju sistematski pregledi strogo drže.

Provjerili smo u Lipiku u kojoj se mjeri provodi zaštita osobnih podataka i nismo našli niti jedan slučaj nepravilnosti zbog kojih bi se trebali odbijati sistematski pregledi.

Drugi razlog za odbijanje sistematskih pregleda po mome mišljenju bio bi u obiteljskom odgoju i tradicionalnom stavu da zdrav čovjek ne treba ni liječnika, ni liječnički pregled. Čini mi se da taj stav ima ishodište još u Lukinom evanđelju u kojem se kaže da zdrav čovjek ne treba liječnika, samo bolesnik treba liječnika.. Ne pada mi na pamet da osporavam navode iz evanđelja, ali opravdano postavljam pitanje: „Tko je ta osoba koja može proglasiti nekoga zdravim, a nekoga bolesnim čovjekom?“. To sigurno pripada liječniku, odnosno zdravstvenoj ustanovi u kojoj se obavlja pregled.

Korist od sistematskih pregleda je nesaglediva ako se i otkrije neka bolest u ranom stadiju daleko je veći uspjeh u liječenju. Pored osobnog zadovoljstva, zadovoljstvo je i u obitelji, ali i na radnom mjestu. Najveći broj malignih bolesti otkrivenih na vrijeme u 90% slučajeva ima potpuno izlječenje (karcinom prostate, karcinom dojke, karcinom debelog crijeva…)

Što preporučate građanima Lipika u svezi s odbijanjem sistematskih pregleda?

Čitateljima ovog vrlo interesantnog časopisa, roditeljima male djece i školaraca, zaposlenicima, umirovljenicima, kao i učesnicima Domovinskog rata savjetujem: Ne odbijajte sistematske preglede jer se moguća bolest otkriva u ranom stadiju i na taj način izbjegavate teške komplikacije koje se javljaju u poodmaklom stadiju. Ne treba zaboraviti da su i troškovi liječenja u tom stadiju daleko skuplji. Npr. liječenje karcinoma prostate 70 puta je skuplje u terminalnom stadiju od liječenja iste bolesti otkrivene na vrijeme.