Drveni sakralni biser na groblju u Brezinama

Mjesno groblje u Brezinama čuva iznimno vrijedan primjerak tradicionalne gradnje, drvenu kapelu posvećenu svetom Andriji. Riječ je o izuzetno rijetkom primjerku sakralne arhitekture te vrste na području cijele Slavonije, gdje su uz ovaj objekt do naših dana preživjele tek još jedna kapela u Janjoj Lipi te nekoliko drvenih zvonika.

Povijesni zapisi otkrivaju da je franjevac Josip Mihić Osječanin još 1733. godine zabilježio postojanje drvene strukture od dasaka na ovom području. Četvrt stoljeća poslije, u kanonskim vizitacijama iz 1757. godine, spominje se nova građevina. Zbog skromnih pisanih tragova iz tog razdoblja teže je sa sigurnošću potvrditi odnose li se ti spisi na istu zgradu. Mnogobrojna slična zdanja podizana su širom Slavonije neposredno nakon odlaska Osmanskog Carstva radi brzog oživljavanja vjerskih obreda, no drvo kao osnovni materijal teško je podnosilo protek vremena. Glavni razlog zbog kojeg je objekt u Brezinama ostao očuvan leži u činjenici da je služio kao grobljanska kapelica, ostavši po strani od većih graditeljskih zahvata.

Objekt je pretrpio teška razaranja u Domovinskom ratu, a njegova temeljita obnova provodila se tijekom 1997. i 1998. godine zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i privatnim darovateljima. Radi svoje povijesne i graditeljske vrijednosti, kapela danas ima status službeno zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Vanjskim izgledom dominira krovna konstrukcija prekrivena cijepanim hrastovim daščicama. Unutrašnjost objekta krasi slika Majke Božje koja drži dijete odjeveno u tradicionalnu narodnu nošnju zapadnoslavonskoga zavičaja.

Svetac zaštitnik ove kapele, sveti Andrija, zauzima posebno mjesto u kršćanskoj tradiciji. Rođen u Betsaidi, sa svojim bratom Šimunom Petrom radio je kao ribar na Genezaretskom jezeru (poznato i kao  Galilejsko more) u Kafarnaumu. U narodu je poznat kao Prvopozvani jer je bio prvi od dvanaestorice apostola koji se odazvao Isusovu pozivu. Svoju mučeničku smrt podnio je u gradu Patrasu na specifičnom kosom križu u obliku slova X, jer je na vlastiti zahtjev razapet naglavačke, smatrajući se nedostajnim jednake smrti kakvu je imao Isus. Taj simbol u obliku slova X predstavlja ujedno i grčku kraticu za Kristovo ime. U likovnoj umjetnosti sveti Andrija redovito se prikazuje upravo uz taj križ, a spomen na njega slavi se još od četvrtog stoljeća, svake godine 30. studenoga.