
Smrt Stjepana Radića, utemeljitelja i vođe Hrvatske seljačke stranke te vodećeg borca za građanska prava i autonomiju širih narodnih slojeva u prvoj polovici 20. stoljeća, dogodila se 8. kolovoza 1928. godine. Bio je to tragičan epilog atentata izvedenog 20. lipnja iste godine u beogradskoj Narodnoj skupštini, kada je radikalni zastupnik Puniša Račić pucao na hrvatske predstavnike. Na mjestu su stradali Đuro Basariček i Pavle Radić, dok je Stjepan Radić zadobio teške rane kojima je, unatoč pokušajima liječenja i oporavka, naposljetku podlegao.
Prije no što je političko nasilje prekinulo njegov život, Radić je intenzivno obilazio teren, održavajući izravnu vezu s biračkim tijelom. Među dokumentiranim epizodama iz toga razdoblja ističe se posjet Zapadnoj Slavoniji u proljeće 1926. godine, kada je održana skupština HSS-a za Lipik i Pakrac.

Radić je vlakom stigao u Lipik 10. travnja 1926. godine, dan uoči samoga skupa. Nakon svečanog dočeka na željezničkom kolodvoru, u Lipiku je u njegovu čast priređen banket te je ondje i prenoćio. Svi dragocjeni podaci o tome boravku sačuvani su u Dnevniku novogradiškog ljekarnika Karla Dieneša, koji se pohranjuje u Gradskom muzeju u Novoj Gradiški. Upravo je Dieneš autor povijesnih fotografija toga posjeta, a cjelokupna građa danas se nalazi u vlasništvu spomenutoga muzeja kojem je ustupljena na čuvanje.
Sutradan, 11. travnja, Radić se u kočiji, u društvu stranačkog suradnika Karla Kovačevića, dovezao u Pakrac na središnje političko okupljanje. Ispred prostora smještenog između današnjeg Hrvatskog doma i župne crkve Uznesenja BDM u Pakracu okupili su se stanovnici obje gradske sredine te okolnih naselja. Uglednog gosta dočekao je Stjepan Ajman, otac Ivanke Štor, ujedno predsjednik lokalnog HSS-a i Seljačke sloge. Svečani trenutak uveličala je i Reza Širac, kasnije udana u Lipik za Ivoševića, koja mu je predala buket cvijeća te izrecitirala pjesmu, zbog čega su je mještani prozvali „Vila, raširili krila”.
Uz pratnju limene glazbe, prostor su ispunili građani i mještani u narodnim nošnjama, među kojima su se u masi isticale žene u bijelim rupcima iz Lipika, Prekopakre, Klise, Filipovca, Omanovca i obližnjih sela. Uz samog lidera stranke, okupljenima su se obratili i drugi visoki dužnosnici HSS-a, među kojima dr. Juraj Krnjević te Antun Mžik, potvrdivši visoku razinu političke podrške u tadašnjoj Slavoniji.

Uvid u fotografske zapise i informacije toga događaja omogućen je zahvaljujući etnologinji i arheologinji Vesni Kolić Klikić, rodom iz Pakraca. Sačuvane vizualne materijale Radićeva boravka podijelila je u lokalnoj tematskoj grupi na društvenim mrežama, objavivši ovom prigodom nekoliko fotografija. Na njima su zabilježeni Antun Ajman te sam Radić u Pakracu, pri čemu se u pozadini vide hotel Pakrac te trgovina mješovite robe Tomislava Kriškovića. Riječ je o objektu koji je u međuvremenu srušen te se na njegovu mjestu, uz zgradu današnjeg Suda, nalazi parkiralište.
Gospođa Kolić Klikić ovom je prigodom uputila poziv javnosti i svima koji raspolažu sjećanjima ili povijesnim podacima da pomognu u daljnjoj identifikaciji osoba i detalja zabilježenih na ovim dragocjenim snimkama.
Događaji iz Lipika i Pakraca tako ostaju zabilježeni kao trajni primjeri političkog djelovanja Stjepana Radića i prikaza organiziranosti HSS-a dvije godine prije parlamentarne tragedije u Beogradu.
* Fotografije su vlasništvo Gradskog muzeja u Novoj Gradiški.