Pred nama je prijelaz na zimsko vrijeme i pomicanje kazaljki

Predstojećeg vikenda kazaljke vraćamo jedan sat unatrag. Iako nam to donosi sat vremena duži odmor u noći sa subote na nedjelju, sunce će ubuduće zalaziti znatno ranije, a povratak raspravi o ukidanju ove prakse u Europskoj uniji i dalje je na čekanju.

Ove godine posljednja nedjelja u listopadu stiže na najraniji mogući kalendarski datum, 25. listopada, čime ujedno započinje i najraniji mogući prelazak na zimsko računanje vremena. Posljednji je put takav raspored zabilježen 2020. godine, dok će se iduća takva kalendarska situacija ponoviti tek 2037. godine.

Službeni početak zimskog računanja vremena definiran je Uredbom Vlade Republike Hrvatske. Sa subote na nedjelju, 25. listopada, u 3 sata ujutro kazaljke se pomiču jedan sat unatrag, pa će se vrijeme u 3:00 računati kao 2:00.

Automatske promjene i utjecaj na svakodnevicu

Moderna tehnologija olakšava ovaj prijelaz većini građana. Pametni telefoni, računala, pametni satovi i drugi uređaji povezani s internetom i lokacijskim uslugama automatski će uskladiti točno vrijeme. S druge strane, ručne prilagodbe ostaju nužne na klasičnim zidnim i stolnim satovima, pojedinim kućanskim aparatima te u dijelu vozila.

Iako povratak na zimsko vrijeme donosi privremeni dobitak od jednog sata sna tijekom vikenda, poslijepodneva će postati znatno kraća. Promjena u rasporedu dnevnog svjetla izravno pogađa osobe koje radne i školske obveze završavaju u kasnijim poslijepodnevnim satima, jer će u svoje domove stizati po mraku.

Inicijalni motiv za uvođenje ove prakse temeljio se na smanjenju potrošnje električne energije i učinkovitijem korištenju prirodnog svjetla. Premda se energetska opravdanost u doba moderne tehnologije sve češće dovodi u pitanje, izloženost sunčevoj svjetlosti i dalje se ističe kao važan čimbenik za ljudski organizam i opće zdravlje.

Pitanje ukidanja ostaje bez raspleta

Zimsko računanje vremena trajat će do 28. ožujka 2027. godine, kada će se u 2 sata ujutro kazaljke pomaknuti na 3 sata te započeti novi ljetni ciklus. Aktualna hrvatska uredba u potpunosti je usklađena s pravnim okvirom i praksom Europske unije, što znači da sustav ostaje na snazi do daljnjega.

Rasprava o trajnom ukidanju pomicanja sata traje već godinama. Veliko istraživanje provedeno 2018. godine pokazalo je da čak 84 posto stanovnika Europske unije podržava ukidanje te prakse, no konačna odluka izostala je na razini Vijeća EU-a.

Osnovni razlog zastoja leži u nemogućnosti postizanja dogovora između država članica oko izbora trajnog vremena. Dok su sjeverne europske zemlje zagovarale trajno zimsko vrijeme, države na jugu kontinenta prednost su davale trajnom ljetnom vremenu. Prijedlog da svaka zemlja samostalno odabere vlastiti model odbijen je kako bi se spriječila fragmentacija vremenskih zona, koja bi uzrokovala ozbiljne poteškoće u zračnom i željezničkom prometu, logističkim procesima te prekograničnom poslovanju. Zbog navedenih izazova, tema do daljnjega ostaje izvan primarnog fokusa europskih institucija.