27. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 21. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Međutim, priznavanje Republike Hrvatske od strane drugih država počelo je znatno ranije. Prve zemlje koje su priznale Hrvatsku bile su Slovenija, Litva, Latvija, Estonija i Ukrajina, no te države u to vrijeme ni same nisu bile međunarodno priznate.

Službeno, prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island 19. prosinca 1991. godine. Isti dan, to je napravila i Njemačka, ali ta odluka je stupila na snagu tek 15. siječnja kada su Hrvatsku priznale i ostale članice tadašnje Europske zajednice. Upravo je Njemačka imala važnu ulogu u priznavanju Hrvatske s obzirom na to da su nakon toga i mnoge druge države učinile isto.

Nekoliko dana prije Europske zajednice, Hrvatsku su priznali Vatikan i San Marino.

Dana 15. siječnja Hrvatsku su uz Njemačku priznale i Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska i Švedska.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. 

Mirnom reintegracijom je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira u tom dijelu Europe, prethodno su omogućile i vojno-redarstvene operacije HV-a - "Bljesak" završen 2. svibnja te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995.

Izvor: Hrvatski sabor, HRT