Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe kod fontane staklenog lipicanca na južnom ulazu u Lipik gdje se nalazi spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata, zapaljene su svijeće i položeni vijenci u čast svih stradalih u tom tragičnom ratu koji se na području naše zemlje vodio od travnja 1941. pa sve do svibnja 1945. godine.
Paljenju svijeća i polaganju vijenaca prisustvovali su lipički gradonačelnik Vinko Kasana i dogradonačelnik Slobodan Katunar, požeško-slavonski dožupan iz redova srpske nacionalne manjine Miroslav Grozdanić, zamjenik pakračke gradonačelnice iz redova srpske nacionalne manjine Nikola Ivanović, predsjednica SDFŽ-a SDP-a Požeško-slavonske županije te kandidatkinja na predstojećim parlamentarnim izborima Mihajla Pavković, članovi lipičkog Gradskog vijeća te brojni predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pakraca i Lipika na čelu s predsjednicom Mirjanom Bilopavlović i njezinim zamjenikom, ujedno i predsjednikom Vijeća srpske nacionalne manjine grada Lipika Darkom Derenjom.
Nakon ceremonije kod spomenika na južnom ulasku u grad, zapaljene su svijeće kod spomen-obilježja poginulim braniteljima Lipika tijekom Domovinskog rata 1991. godine te kod spomenika poginulima u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. na gradskom groblju u Lipiku.

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, čiji je prvi zapovjednik bio Vlado Janić Capo. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo na području današnje Hrvatske, nego i u ovom dijelu Europe, a zanimljivo je da je odred osnovan istoga dana kad je pokrenuta i operacija "Barbarossa", odnosno kad je započela invazija Hitlerove Njemačke na tadašnji SSSR.
Kako piše i na službenim stranicama Hrvatskog sabora, počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.
© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.