Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove

Sav Bog u komadiću kruha… Otajstvo je to veliko. Ali ako je već naše tijelo kadro pretvoriti kruh i vino u meso i krv - zašto Bog ne bi svoje meso i krv pretvorio u kruh i vino. Ako čitav krajolik stane u naše oko, zašto ne bi čitav Bog stao u jednu Hostiju. Pa i to da je u tisućama Hostija istovremeno, razumljivo je utoliko što je i naš lik isti u tisuću komadića zrcala. (p. Luka Rađa)

Tijelo svoje je, po vjerovanju svih kršćana, Isus na posljednjoj večeri pretvorio u beskvasni pashalni kruh kojim je pričestio apostole, pozvavši da to čine njemu na spomen pa je Tijelo Isusovo nazočno u euharistiji pod prilikom posvećene hostije, nakon obreda pretvorbe kruha u tijelo i vina u krv Kristovu. Pod tom istom prilikom kršćani se hrane tim tijelom Kristovim i na taj način mistično sjedinjuju sa svojim Bogom. Krist je svojom mukom otkupio za ljude tijelo koje je dotad bilo vezano s istočnim grijehom, te je tijelo vjernika učinio hramom Duha Svetoga.

Za Katoličku crkvu svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Blagdan je to Kruha svagdašnjeg za koji molimo da nam se da danas.

Inače, sve je počelo viđenjem redovnice Julijane iz Lütticha u 13. st. kada je vidjela pun mjesec s crnom mrljom ili kako neki navode rupom i bilo joj je rečeno da ta rupa predstavlja manjak važnog blagdana u crkvenom kalendaru, blagdana najvećeg blaga Crkve - Euharistije.

Njezin ispovjednik, koji je poslije postao papa Urban IV, uvodi 1264. blagdan Tijelova. U 14. stoljeću papa Ivan XXII širi blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.

Kroz povijest je bilo nekoliko takvih čuda. Najpoznatije je čudo u Bolseni koje je utjecalo na porast pobožnosti vjernika prema euharistiji. Ta pobožnost i to čudo bili su razlozi i povod da je Crkva 1264. godine ustanovila svetkovinu Tijelova. Od poznatih sličnih čuda spominju se ona u Sijeni (1330. i 1730.), kao i ona u Lancianu (prvi put u 8. stoljeću i drugi put 1273.).

Kod nas je poznat relikvijar predragocjene krvi Kristove koji se čuva u Ludbregu.

Uz Tijelovo su vezane procesije, kojima se vjera javno svjedoči. Ona, naime, treba svoje očitovanje u javnom životu - kako bi bila prepoznata kao autentična u privatnom životu.

Izvor: laudato.hr