Iz hobija došao do najvećih klupskih pozornica u Hrvatskoj

Razgovaramo s Martinom kojem su 23 godine i koji će, nakon u srpnju završenog sveučilišnog prvostupnika na smjeru Računalnog inženjerstva na zagrebačkom FER-u, u listopadu nastaviti studij. Porazgovarali smo o njegovom hobiju, sezoni, počecima, glazbi, prilikama, priča je ovo o tome kako je danas biti DJ u Hrvatskoj.

- Ovo ljeto, za razliku od prošlih sezona kad sam bio na moru, dosta sam nastupao u Zagrebu, iskoristio sam priliku što su neki DJ-i otišli na more te sam se "ubacio" u neke od većih klubova u Zagrebu što je sad dobra referenca. Cijelo ljeto bio sam rezidencija (dio stalnog programa op.a.) u Operi u Petrinjskoj ulici koja ima kapacitet 2.000 ljudi, radio sam chill večeri u Hotelu Esplanade u Zagrebu, VIP Travel Caffe u Bogovićevoj, a tek nekoliko puta i na Jadranu, čisto da se ne gubi vrijeme dok sam na moru, govori Martin kako je za vrijeme sezone radio utorak, srijeda, četvrtak, petak i subota, a sad će zbog fakultetskih obaveza biti petkom rezidencija u Vip Travelu u Zagrebu, a subota kad, gdje i što uspije povremeno dogovoriti.

Martin ističe kako mu je ovo sedma godina kako je DJ, a upravo ovo ljeto u Tufna klubu na osječkoj Tvrđi imao je svoju jubilarnu 300. gažu. U svojoj karijeri nastupao je u brojnim klubovima zvučnih imena diljem Hrvatske, no kao i svaki DJ krenuo je iz svog mjesta, iz Pakraca. 

Sve je krenulo tako što mu je otac prije tridesetak godina bio DJ u Hrvatskom domu i "mogu reći da sam se rodio na hi-fi opremi s gramofonima, na Pink Floydima i krenuo sam odmah s elektronskom glazbom", govori te kako je dosta doprinio Marino De Martini koji je također cijelo vrijeme u elektronskoj glazbi te bi zajedno preslušavali "stvari" i on ga je nagovorio da se dublje baci u to. "Isprva je krenulo malo kod kuće, jednom zgodom prijatelj Boris Marter Hans (DJ Boris Motega) nije mogao odraditi svirku u Jet Setu pa je zvao mene mogu li ja umjesto njega, nakon toga odradio sam nekoliko gaža, pa sam prešao u Caffe bar Ružu, pa Daruvar, pa polako prema dalje."

Završio je i DJ akademiju za koju kaže da mu je pomogla jer mu je otvorila brojna poznanstva. U svojoj karijeri ističe kako je najjača bila sezona 2014. godine kad je nastupao u sklopu velike Beck"sperience turneje, a neki od najzvučnijih klubova u kojima je bio DJ su bili Byblos (Poreč), Aquarius (Zagreb), Gallery (Zagreb), Cocomo Club (Novalja), Santos Beach Club (Rab). "U zadnje vrijeme je Opera (Zagreb), Tufna (Osijek) i sve su to klubovi koji u globalu primaju preko 1.000 ljudi i gdje kad ima ljudi bude i odlična atmosfera što se prepoznaje od zadovoljnih vlasnika."

Govori kako sve ovo još uvijek radi kao hobby, ne iz neke financijske koristi, tako npr. ako dva mjeseca radi konstantno kad se zasiti zbog napora nespavanja, uzme si odmor koji tjedan pa krene ponovo. "Nemam problema, presinga zato što ne živim od toga i da to moram raditi. Također, ne vidim to kao način života jer ne bi volio primjerice da sa 50 godina moram ići na gažu zato što od toga živim te zato i studiram na fakultetu što me zanima da mogu kombinirati to dvoje koliko mi što i kako odgovara.", napominje Martin.

Budući da je član u udruzi mladih Mali most voli kaže i pomoći te se često uključi u neke lokalne projekte pa smo ga tako mogli ovog ljeta slušati kako pušta glazbu u programu lipičkog Challengera odnosno malonogometnog turnira u Pakracu.

Pušta većinom house i rnb hitove

O glazbi koju pušta kaže da "vrti" većinom Rnb, UK TOP 40 hitove i druge ljestvice, dosta ubacuje stare stvari - hitove iz 80-ih, a u većim klubovima future house te EDM obrade hitova. "Iako sam završio školu za glazbenog producenta, uz sve svirke i faks nemam vremena se posvetiti i napraviti nešto te to stoji još uvijek negdje u pozadini. Nemam vremena koliko bi trebalo za tako nešto, a ne vidim se u tome da izbacujem stvari samo da bi mogao reći da sam producent.", govori te kako je uspješna produkcija ipak veliki iskorak u probijanju DJ-a na scenu budući da to znači puštanje hitova na radiju, uvrštavanje na ljestvice i drugi benefiti.

Za biti uspješan DJ govori da je bitno osjetiti vibru publike te se prilagoditi unutar vlastitih granica. "To znači kad dogovaram svirke odmah kažem što puštam, a što ne, tako da nema tih stvari da mi netko kaže jel može nešto domaće, narodno ili hip hop jer to jednostavno ne puštam. No, to sve odradim u startu kod dogovora se postave granice i onda sam u tim granicama prilagodljiv jer pratim publiku."

Informacije o novim stvarima prikuplja putem BBC-ovih "chartova" (ljestvica), beatport lista (portal elektronske glazbe op.a.), prati određene kanale na Youtubeu, pokušava sam prepoznati i gurati stvari koje vidi kao hitove, no kako dosta pušta komercijalne stvari do njih je govori lako doći, za razliku od underground glazbe gdje isto ima dobre glazbe no nešto je manje poznata.

Po svom osobnom zapažanju primijetio je da u Zagrebu gdje je gotovo uvijek vikendom, po onome što čuje, turbo folk ipak polako jenjava, no kod srednjoškolaca smatra kako je ipak turbo folk dominantan odabir.

Koliko zarađuju DJ-i?

Na naše pitanje o tome može li se biti DJ u Hrvatskoj i živjeti od toga kaže da bi se moglo, no ne posebno dobro kako brojni misle. "Oko 5.000 kuna moglo bi se navući, a mislim da tek nekolicina DJ-a u Hrvatskoj bi mogla reći da ima prihode više do desetak tisuća kuna", govori te kako se gaže plaćaju ovisno o reputaciji, veličini, imenu kluba i slično. DJ početnici tako mogu zaraditi od kojih 300 kuna, pa se iznosi mogu penjati i do 1.500 kn.

S naplatom kaže da u principu nema problema, te da sve sjeda u dogovorenim rokovima, a DJ-i sami obavezni su poštovati i određenu pravnu regulativu što znači godišnje plaćanje ZAMPA 1.700 kn ili dnevno po nastupu 500kn (PDV-i uračunati) no kako se razumljivo svi odlučuju za prvu varijantu. "To je naknada za javnu reprodukciju glazbe, a sa ZAMP-om se dobivaju ta prava, uz to opcionalno je godišnje platiti Hrvatskoj glazbenoj uniji 300 kuna te je tako manji porez i vlasnicima lokala jednostavnije je kod ugovora, a Unija štiti u slučaju ako netko ima problem s naplatom.", pojašnjava Martin pravnu regulativu te kako uz sve to je obavezan kupovati glazbu koju pušta za što u slučaju kontrole treba priložiti račune.

U opremu kojom raspolaže svake godine kontinuirano ulaže, no kaže da to voli i da prati trendove te je danas sve jednostavnije zbog upotrebe USB memorija umjesto cd-a kao i ekrana na dodir na modernoj opremi. Veliki klubovi u kojima nastupa opremljeni su svojim miksetama, standard je Pioneerova oprema koja s dodacima košta oko 60 tisuća kuna, tako da u klub u principu dolazi s USB stickom i slušalicama. Rekli bi neki, što ti je napredni glazbenik; ne treba mu harmonika ni klavijature da digne publiku na noge.