Tračevi o poznatima nas opuštaju i zadovoljavaju našu znatiželju

Knjige biografskog žanra u suvremenom društvu su iznimno popularne i taj književni žanr spada u jedan od najprodavanijih, a biografije se izdaju o poznatim osobama iz svih sfera društvenog života, od glazbe i filma do politike. Psihologinja Ivana Mađaroši ne predavanju se pozabavila pitanjima zašto ljude privlači takva literatura i radi li se tu o ljudskoj znatiželji ili ima tu i nešto više, a na ta pitanja nadovezalo se pitanje zašto ljudi imaju potrebu za tračanjem.

U predavanju su istaknuti brojni primjeri o uspjehu djela biografske literature pa tako i podatak kako je nakon nedavne smrti legendarnog američkog blues svirača i pjevača B.B. Kinga njegova biografija već peta po prodaji na listi jednog internet portala preko kojeg se prodaju knjige širom svijeta. Širok spektar poznatih o kojima se pišu biografije ili sami izdaju svoje autobiografije pokazuju knjige o doživljajima bivšeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, literatura o britanskoj kraljevskoj obitelji koju već 30 godina piše Penny Junor, autobiografija groupie djevojke Pamele Barres o svojim vezama s rock-glazbenicima iz 1960-ih i 1970-ih pa do domaćih biografija poput „Gole istine“ od Nives Celzijus, Severinine biografije i tekstova pisca Hrvoja Šalkovića.

Psihologija nudi nekoliko teorija koje objašnjavaju privlačnost takve literature kod široke publike, iz područja socijalne, biološke i evolucijske teorije te teorije ličnosti. Socijalna teorija objašnjava to utjecajem većine na pojedinca kroz sredstva uvjeravanja poput medija. „Poznati i slavni žele da njih pratimo i u skladu s time objavljuju informacije.“, rekla je Ivana Mađaroši i dodala kako su svi uspješni naslovi promovirani u lakšim medijima koji dopiru do široke publike. Čitanje „sočnih detalja“ iz života slavnih također zadovoljava biološke potrebe čovjeka, znatiželja je nagon koji treba zadovoljiti, naš um traži takve podražaje, a zadovoljavanjem se u mozgu oslobađa dopamin. „Ljudi su preživjeli i održali se u skupinama zahvaljujući traču.“, odgovorila je Ivana Mađaroši zašto ljudi vole tračati, a trač je u nekadašnjim manjim zajednicama bio važno sredstvo društvenog povezivanja putem kojeg su ljudi znali svoj status i poziciju u društvu. „Poznate i slavne osobe biografije objavljuju s ciljem da potaknu na čitanje i pokažu svoju društvenu poziciju. Ako se u njima nalaze „sočne teme“ i skandali što već naslovnice poput primjerice „Gole istine“ od Nives Celzijus upućuju ljudi će se lakše navući na čitanje jer su to lagane teme koje ih čine opuštenim.“, zaključak je Ivane Mađaroši odnosno čitanje biografija slavnih nije voajerizam nego zadovoljavanje potreba za znatiželjom .

Film „U potrazi za Felom“ priča je o životu, glazbi te društvenoj i političkoj ulozi Fele Anikulopa Kutija, svjetski poznatog nigerijskog glazbenika i tvorca afrobeata, koji se nadovezao na temu prethodnog predavanja.

Revijom kratkih filmova za djecu i mlade u Muzeju grada Pakraca čije je prikazivanje omogućila suradnja s Veleposlanstvom Kraljevine Danske 18. svibnja je započeo ovogodišnji program 4. Multipaka na kojem su najmlađi uživali u dvominutnim igranim filmovima. Prikazani su danski igrani filmovi koji su posebni su po tome što njihova kinematografija snima ciljane filmove za djecu i mlade.

Multipak 2015. se nastavlja danas koncertom filmske glazbe učenika OGŠ Pakrac u gradskoj vijećnici u Pakracu od 19 sati i projekcijom dokumentarnog filma „Citizenfour“ u Gradskoj knjižnici Pakrac od 20 sati koji donosi priču o Edwardu Snowdenu.

Predavanje "Biografije poznatih – znatiželja ili voajerizam?" je zadnje predavanje iz niza od tri predavanja u Gradskoj knjižnici Pakrac koje je financirano sredstvima Zaklade Slagalica.