770 godina Pakraca obilježeno predavanjem o bogatoj arheološkoj baštini

U sklopu obilježavanja Dana grada Pakraca i 770. obljetnice njegova postojanja, 17. ožujka održano je edukativno predavanje „Otkrij stari Pakrac!“ koje je okupilo brojne građane i posjetitelje zainteresirane za bogatu prošlost grada. Program, koji je već postao tradicija, i ove je godine potvrdio velik interes javnosti za arheološka istraživanja Starog grada.

Predavanje je vodio arheolog Muzeja grada Pakraca i voditelj istraživanja Krešimir Vacek, koji je predstavio rezultate najnovijih istraživačkih kampanja. Sustavni radovi na lokalitetu traju od 2017. godine, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Pakraca, a svaka nova sezona donosi vrijedne nalaze koji doprinose razumijevanju najranijih faza razvoja grada. Među otkrićima posebno se ističu predmeti koji svjedoče o svakodnevnom životu kroz stoljeća, ali i potvrđuju bogatstvo još uvijek nedovoljno istražene pakračke prošlosti.

Govoreći o značaju projekta, Vacek je zahvalio svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji i prepoznali njegovu važnost, među kojima su Muzej grada Pakraca, ravnateljica Jelena Hihlik, Grad Pakrac te bivša gradonačelnica i aktualna saborska zastupnica Anamarija Blažević. Istaknuo je kako se ovogodišnja obljetnica odnosi ne samo na 770 godina od prvog pisanog spomena grada i kovnice novca, nego i na činjenicu da je Pakrac zasigurno i stariji nego što to potvrđuju povijesni izvori. „Prošle godine više smo se bavili strukom i arheološkim detaljima, a ove godine želimo naglasiti i širi značaj svega što radimo“, poručio je.

Stari grad Pakrac smješten je u samom središtu grada, a iako su se prije nešto više od stotinjak godina na tom prostoru još mogle vidjeti kule ove srednjovjekovne utvrde, danas su one sačuvane tek na starim prikazima. Unatoč tome, riječ je o jednom od najvažnijih srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta u zapadnoj Slavoniji, čija se prava vrijednost otkriva upravo kroz suvremena istraživanja.

Dosadašnji nalazi pokazuju da se utvrda razvijala tijekom 13. stoljeća, u posjedu viteških redova poput ivanovaca, a vjerojatno i templara. U tom razdoblju Pakrac dobiva na važnosti, što potvrđuje i postojanje jedne od najranijih kovnica novca u Hrvatskoj, u kojoj su kovani slavonski banovci.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke velike utvrde nepravilnog tlocrta sa sedam kula i snažnim obrambenim bedemima. U njezinu središtu nalazila se gotička crkva, oko koje se prostiralo opsežno groblje. Do sada je istraženo više od stotinu grobova, uključujući ukopane ratnike, ali i žene i djecu, što upućuje na postupno pretvaranje utvrde u prostor civilnog života.

Također je potvrđeno postojanje starije, ranogotičke crkve koja je kasnije uklopljena u fortifikacijski sustav. U kasnijim stoljećima, osobito tijekom 15. i 16. stoljeća, utvrda se dodatno ojačava zbog rastuće opasnosti od osmanskih osvajanja.

Veliki preokret dogodio se 1544. godine kada Pakrac osvajaju Osmanlije, pri čemu je utvrda znatno oštećena i preoblikovana. Grad je ponovno oslobođen 1691. godine, no kroz kasnija razdoblja lokalitet postupno gubi na vidljivosti. Sredinom 20. stoljeća uklonjeni su i posljednji nadzemni ostaci, čime je Stari grad gotovo nestao iz vizure grada.

Unatoč tome, istraživanja posljednjih godina potvrđuju kako je podzemni sloj iznimno dobro očuvan. Pronađeni ostaci kula, zidina, crkvenih objekata i brojni pokretni nalazi omogućuju sve precizniju rekonstrukciju izgleda i života unutar utvrde.

Vacek je ovom prigodom naglasio i širi značaj istraživanja, istaknuvši vojnu i nacionalnu važnost tadašnjeg Pakraca, ali i ulogu projekta u uključivanju mladih. Upravo kroz sudjelovanje novih generacija u istraživanjima, dodao je, razvija se svijest o važnosti očuvanja kulturne baštine.

Rezultati dosadašnjeg rada otvaraju mogućnost buduće prezentacije lokaliteta kroz arheološki park, čime bi Stari grad Pakrac ponovno zauzeo istaknuto mjesto u identitetu grada i postao važna točka kulturne i turističke ponude.

„Sestra i nečista braća“ pobjednici kviza „(Ne)poznati Pakrac“

U povodu obilježavanja Dana grada Pakraca, u ponedjeljak 16. ožujka održan je tradicionalni kviz znanja „(Ne)poznati Pakrac“, koji je i ove godine okupio zaljubljenike u lokalnu povijest i kulturnu baštinu. Kviz su zajednički organizirali Grad Pakrac, Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca, a održan je u prostoru Gastro kutka Spahijskog podruma.

Riječ je o događaju koji iz godine u godinu privlači sve veći broj sudionika, nudeći im priliku da kroz dinamičan i zabavan format provjere, ali i prošire svoje znanje o znamenitostima, povijesti i manje poznatim detaljima iz prošlosti Pakraca. Ovogodišnje izdanje donijelo je niz raznolikih i zanimljivih pitanja raspoređenih u četiri tematska seta, koji su obuhvatili razdoblje od povijesnih početaka grada do suvremenih zbivanja.

U konkurenciji šest ekipa, najuspješnija je bila ekipa simboličnog naziva „Sestra i nečista braća“, koja je s ukupno 39 osvojenih bodova odnijela pobjedu. Neizvjesna borba vodila se za drugo mjesto, gdje su dvije ekipe natjecanje završile s jednakim brojem bodova, pa je pobjednik odlučen dodatnim pitanjem. Presudno je bilo pitanje o broju naselja na području Grada Pakraca, a točan odgovor iznosio je 42. Najbliža tom broju bila je ekipa „Šišmiši“, koja je time osvojila drugo mjesto. Posebnost ove ekipe je što su je činili članovi Udruge slijepih Pakrac–Lipik, predvođeni predsjednikom Stankom Kovačićem, kojima je ovo ujedno bio i prvi nastup na kvizu.

Treće mjesto pripalo je ekipi „20 do keca“, koja je s 36 osvojenih bodova još jednom potvrdila kontinuitet dobrih rezultata i redovito sudjelovanje na ovom natjecanju.

Uz natjecateljski duh i ugodnu atmosferu, organizatori su za najuspješnije ekipe osigurali i vrijedne nagrade. Pobjednička ekipa nagrađena je poklon-paketom Pivovare Slavonica, dok su drugoplasirani i trećeplasirani natjecatelji primili poklon-pakete Spahijskog podruma i Grada Pakraca. Nagrade su  najboljim ekipama uručili gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc, ravnateljica Gradske knjižnice Monika Lucić Fider i ravnateljica Muzeja Jelena Hihlik.

Kviz je i ove godine pokazao kako spoj znanja, druženja i lokalnog identiteta može biti iznimno privlačan sadržaj, koji na zanimljiv način potiče građane na bolje upoznavanje vlastitog grada i njegove bogate baštine.