Mirisi Bozica generalni 2018
HRVATSKA POŠTA

Lipicanac na prigodnoj poštanskoj marki i omotnici

08.11.2018. 10:39 | 365 pregleda | Vijesti

Hrvatska pošta pustila je jučer u optjecaj prigodni poštanski blok iz serije „Zaštićene pasmine konja“ čije izdanje je realizirano u suradnji s Državnom ergelom Đakovo i Lipik.

Piše:
Tomislav Ević

Prigodni blok čini marka nominalne vrijednosti 15,00 kuna i otisnut je u ukupnoj nakladi od 30.000 primjeraka. Autor je zagrebački dizajner Vladimir Buzolić-Stegu, a kao osnova za marku s motivom lipicanca upotrijebljena je fotografija Domagoja Topića.
Hrvatska pošta ovom prigodom izdaje i omotnicu prvoga dana (FDC), žig prvoga dana bit će u uporabi 7. i 8. studenoga u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13, a prigodne poštanske marke mogu se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

Lipicanac

Bijeli konj, „barokni“ ljepotan, kojeg često nazivaju i „bijelo biserje“, razigran i lijep, skladne građe, ponosna držanja i lakoga koraka uvijek plijeni pozornost promatrača. Nastanak lipicanskoga konja počinje 1580. godine u Ergeli Lipica u Sloveniji, koja je tada bila austrijska dvorska ergela. Lipicanac je otporan i izdržljiv konj, prikladan za jahanje i vožnju, pretežno visine do 160 cm, kojeg odlikuje dobar temperament. Krasi ga razmjerno velika i suha glava, široko čelo, visoko nasađen, lijepo savijen dugi vrat, niski i slabo izraženi greben, duga i široka leđa, dobar spoj i okrugle sapi s visoko nasađenim repom. Prsa su mu široka i duboka, noge čvrste, koščate i jake s jasno izraženim tetivama. Hod lipicanca je izdašan, graciozan i visok. Većinom su bijele boje dlake (sivci), a rjeđe smeđe (dorati) i crne (vranci). Zanimljivo je spomenuti da se lipicanci nikada ne rađaju bijeli, nego je ždrebad uvijek tamna, a bijelu boju dobiva kako stari.

Od samog početka uzgoj lipicanaca posložen je kroz linije pastuha i rodove kobila. Danas je u svijetu priznato osam linija pastuha i 65 rodova kobila. Linije pastuha su Conversano, Favory, Maestoso, Neapolitano, Pluto, Siglavy, Tulipan i Incitato.

Današnji uzgoj lipicanca u Republici Hrvatskoj veže se za Državne ergele Đakovo i Lipik, koje čine jezgru uzgoja, uzgojno-selekcijskog rada i očuvanja pasmine, te najvećim dijelom za Slavoniju gdje je privatni „zemaljski“ uzgoj prožet sa životom sela i narodnim običajima na cijelom nizu manifestacija, ali i sportskih natjecanja u vožnji i jahanju. Upravo zbog te prožetosti života ljudi i lipicanaca odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2017. godine tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu ima status nematerijalnoga kulturnog dobra i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.