Tržište kriptovaluta

Relativno često me pitaju za savjete vezano za ulaganje u kriptovalute. Uglavnom pitaju ljudi mojih godina, ovi mladi znaju o tome puno više nego mi. Da budem precizna: osobno nemam blage veze o tome. Pa sam odlučila ovo malo oskudnog znanja koje posjedujem podijeliti na ovim stranicama, namijenjeno upravo poduzetnicima i ulagačima u „zrelijoj“ životnoj dobi.

Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca. Djeluje na osnovi kriptografskih algoritama (ha, kak ovo zvuči pametno!). Ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države i postoje samo u elektroničkom obliku. Kriptovalute su digitalne novčane jedinice koje bi trebale funkcionirati kao neovisni, decentralizirano kontrolirani i kriptografski šifrirani sustavi plaćanja. Ne generira ih i izdaje ih državna središnja banka, poput eura ili američkog dolara, već se generiraju isključivo digitalno. Neku kriptovalutu generira mreža sudionika koji je žele koristiti, a tisuće računala unutar mreže provjeravaju i ispravno izvršavaju transakcije, provjeravaju ih i pohranjuju. Kriptovalute su u izravnom posjedu dotične osobe i ne moraju ih na bankovnim računima čuvati banke ili drugi pružatelji financijskih usluga. Time banke postaju suvišne – zato se i bankovni sustav toliko protivi kriptovalutama.

Kao vlasnik imate pristup svojim kriptovalutama pomoću takozvanog "privatnog ključa", ključa koji odražava pravo vlasništva na odgovarajući iznos jedinica kriptovaluta unutar mreže. Potrebno je slati i primati kriptovalute i uvijek mora ostati u svom posjedu, jer ako izgubite pristup kriptovalutama, bit ćete nepovratno izgubljeni. Slanje i primanje kriptovaluta odvija se izravno od osobe do osobe.

Prosječni građanin ne razumije što su virtualne valute, ali unatoč tomu interes za bitcoin i druge vrste u Hrvatskoj raste, i to uglavnom zbog vjerovanja u mogućnost brze zarade.

Svatko tko razmišlja o ulaganjima mora znati:

• Tržište kriptovaluta vrlo je promjenjivo.
• Tržište kriptovaluta nije regulirano.
• Ne postoji institucionalna zaštita ulagatelja.
• Nema nikakve garancije zarade.
• Nema garancije povrata glavnice.

Prošle godine usvojena je europska Uredba MiCA, koja će regulirati kriptotržište na razini EU-a, a trenutačno se radi na implementaciji u nacionalna zakonodavstva, uključujući i hrvatsko.

U ovom trenutku postoji Registar pružatelja usluga virtualne imovine, koji u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma vodi Hanfa. Ako se građani odluče za takva ulaganja, važno je da posluju s društvima koja se nalaze u Registru dostupnom putem Hanfine internetske stranice. No to što je neko društvo u Registru također nije garancija zarade ili povrata uloženih sredstava, već je samo dokaz da je riječ o društvu koje je prijavilo svoje poslovanje Hanfi te da ono doista postoji, a da nije riječ samo o internetskoj stranici.

Vrijednost bitcoina u ožujku 2024. ponovno dostiže rekordne razine, na trenutak čak iznad 70.000 dolara, što dodatno povećava interes i potražnju za kriptovalutama. Jedan je od razloga za navedeni rast činjenica da su Sjedinjene Američke Države odobrile prve ETF-ove koji mogu ulagati u kriptovalute, što je povećalo optimizam tržišta. Isto tako, bitcoin uskoro očekuje „prepolavljanje“ (tzv. halving) nagrade koju dobivaju rudari za svoj rad. To znači da će dobivati manje bitcoina za isto rudarenje, a što uzrokuje manju ponudu i utječe na porast cijene.

Postoji niz zamjerki kriptovalutama, počevši od onih da ih koriste kriminalci za pranje novca i financiranje kriminalnih organizacija, pa na dalje, no priča o kriptovalutama je u ovih 15-ak godina koliko postoje, postala priča o inovaciji, adaptaciji i neizvjesnosti.

Dok se svijet prilagođava ideji digitalnog novca, jasno je da će kriptovalute i dalje igrati ključnu ulogu u oblikovanju naše digitalne budućnosti. Kako će se tržište kriptovaluta nastaviti razvijati, ostaje za vidjeti, ali jedno je sigurno – kriptosvijet je došao da ostane.