Sportsko-rekreativne aktivnosti pored fizičkih pružaju i čitav niz pozitivnih učinaka na psihički život
Piše:
dr. Ivo Belan
Poznato je da redovna tjelovježba i treninzi mogu poboljšati srčanu frekvenciju, sniziti krvni tlak i unaprijediti opće fizičko stanje. Međutim, prema studiji profesora Ismailija, specijaliste sportske medicine na Purdue sveučilištu (Indiana, SAD), sistematski provođena, redovna tjelovježba može vas učiniti i - pametnijim.
U četveromjesečnoj studiji provedenoj na grupi od 48 muškaraca srednje dobi, prof. Ismail je utvrdio da su se mentalne sposobnosti (inače pod kontrolom lijeve hemisfere mozga) tih ljudi poboljšale nakon naporne fizičke aktivnosti. Tridesetorica iz ove grupe sudjelovala su u programu tjelovježbi u trajanju 1,5 sat, 3 puta tjedno. Ostalih 18 muškaraca poslužili su kao kontrolna grupa i nisu bili uključeni u nikakav program tjelovježbi. Pomoću posebnih testova, svim učesnicima u ovoj studiji procijenjene su spoznajne sposobnosti prije i poslije 4-mjesečnog perioda programiranih fizičkih aktivnosti. Utvrđeno je da su kod onih koji su redovno vježbali spoznajne (kognitivne) sposobnosti značajno poboljšane, dok kod kontrolne grupe nije bilo nikakvog poboljšanja.
Osobe koje su sistematski trenirale, koje su redovno provodile različite sportsko-rekreativne aktivnosti postale su sistematičnije i organiziranije u životu, poboljšana im je sposobnost rješavanja matematičkih zadataka, poboljšano logičko zaključivanje itd.
Premda rezultati ispitivanja profesora Ismailija ne sadrže nikakav dokaz ili pokazatelj o tome kako bi prošle žene u jednom ovakvom ispitivanju, on vjeruje da bi učinak bio isti. Zbog toga on sada planira veliku studiju koja bi proučila utjecaj tjelovježbe i na organizam žene.
Sportsko-rekreativne aktivnosti mogu također imati i druge korisne, povoljne učinke: olakšanje problema ličnosti. Osobe koje su bile uključene u takve aktivnosti bile su podvrgnute testovima ličnosti prije i poslije programa tjelovježbi. Rezultati testova su pokazali da su te osobe postale emocionalno stabilnije i manje neurotične. Međutim, s obzirom da ovi nalazi nisu konačni, prof. Ismaili sada provodi još jedno ispitivanje kako bi dobio bliži uvid u veze između redovne tjelovježbe i mentalnog zdravlja.
Nitko ne zna zasigurno zašto dobra fizička kondicija poboljšava spoznajne sposobnosti. Jedna teorija kaže da tjelovježba može pomoći da više krvi i kisika dotiče u mozak, donoseći mu više energije i hranjivih tvari potrebnih da dobro obavi spoznajne zadatke.
Mentalni učinci trčanja su nepobitni
Bez obzira na pravi uzrok, rezultati studije pojačavaju vezu između tijela i uma. Istovremeno oni nam daju dodatni razlog da se uključimo u redovni program tjelovježbi, u sistematsko bavljenje nekom od sportsko-rekreativnih aktivnosti.
Zaista, gotovo svi oni koji su se počeli redovno baviti, na primjer, rekreativnim trčanjem-joggingom, kazat će vam da su počeli osjećati da se nešto s njima događa, i to „nešto“, to jest psihologija trčanja, kao što vidimo, danas je predmet intenzivnih istraživanja. Više ne trčite zato što imate osjećaj dužnosti, nego zato što jednostavno to želite. Mentalni učinci, trčanja, osobito onog laganog, dugotrajnog trčanja u ravnomjernom tempu, su nepobitni. Trkači će vam kazati da im ono donosi sasvim određeno smirenje nakon užurbanog tempa današnjeg života, praćenog obiljem psihičkih stresova. Oni koji redovno trče znatno su otporniji na te stresove, manje su nervozni, boljeg su raspoloženja, poboljšana im je pažnja, koncentracija, snaga volje i uopće mentalna energija. Postaju mentalno stabilniji, samopouzdaniji, sigurniji u sebe. Za vrijeme laganog trčkaranja dolazi do najpotpunijeg mentalnog opuštanja i nestajanja nervnih napetosti.
Iz svega ovoga vidimo da pored fizičkih blagodati i koristi od sportsko-rekreativnih aktivnosti (i drugih, a ne samo trčkanja), one pružaju čitav niz pozitivnih učinaka i na psihički život čovjeka.
