Stoka
delfin3
Medianno
TJELOVJEŽBA PRUŽA VELIKA ZADOVOLJSTVA

Sportsko-rekreativne aktivnosti pored fizičkih pružaju i čitav niz pozitivnih učinaka na psihički život

08.05.2021. 09:00 | 505 pregleda | Kolumne

Piše:
dr. Ivo Belan

 

 

Poznato je da redovna tjelovježba i treninzi mogu poboljšati srča­nu frekvenciju, sniziti krvni tlak i unaprijediti opće fizičko stanje. Međutim, prema studiji profesora Ismailija, specijaliste sportske medicine na Purdue sveučilištu (Indiana, SAD), sistematski pro­vođena, redovna tjelovježba može vas učiniti i - pametnijim.

U četveromjesečnoj studiji provedenoj na grupi od 48 muškaraca srednje dobi, prof. Ismail je utvrdio da su se mentalne sposobno­sti (inače pod kontrolom lijeve hemisfere mozga) tih ljudi pobolj­šale nakon naporne fizičke aktivnosti. Tridesetorica iz ove grupe sudjelovala su u programu tjelovježbi u trajanju 1,5 sat, 3 puta tjedno. Ostalih 18 muškaraca poslužili su kao kontrolna grupa i nisu bili uključeni u nikakav program tjelovježbi. Pomoću poseb­nih testova, svim učesnicima u ovoj studiji procijenjene su spo­znajne sposobnosti prije i poslije 4-mjesečnog perioda programi­ranih fizičkih aktivnosti. Utvrđeno je da su kod onih koji su redov­no vježbali spoznajne (kognitivne) sposobnosti značajno pobolj­šane, dok kod kontrolne grupe nije bilo nikakvog poboljšanja.

Osobe koje su sistematski trenirale, koje su redovno provodile različite sportsko-rekreativne aktivnosti postale su sistematičnije i organiziranije u životu, poboljšana im je sposobnost rješava­nja matematičkih zadataka, poboljšano logičko zaključivanje itd.

Premda rezultati ispitivanja profesora Ismailija ne sadrže nikakav dokaz ili pokazatelj o tome kako bi prošle žene u jednom ova­kvom ispitivanju, on vjeruje da bi učinak bio isti. Zbog toga on sada planira veliku studiju koja bi proučila utjecaj tjelovježbe i na organizam žene.

Sportsko-rekreativne aktivnosti mogu također imati i druge korisne, povoljne učinke: olakšanje problema ličnosti. Osobe koje su bile uključene u takve aktivnosti bile su podvrgnute testovima ličnosti prije i poslije programa tjelovježbi. Rezultati testova su pokazali da su te osobe postale emocionalno stabilnije i manje neurotične. Međutim, s obzirom da ovi nalazi nisu konačni, prof. Is­maili sada provodi još jedno ispitivanje kako bi dobio bliži uvid u veze između redovne tjelovježbe i mentalnog zdravlja.

Nitko ne zna zasigurno zašto dobra fizička kondicija poboljšava spoznajne sposobnosti. Jedna teorija kaže da tjelovježba može pomoći da više krvi i kisika dotiče u mozak, donoseći mu više energije i hranjivih tvari potrebnih da dobro obavi spoznajne za­datke.

 

Mentalni učinci trčanja su nepobitni

Bez obzira na pravi uzrok, rezultati studije pojačavaju vezu izme­đu tijela i uma. Istovremeno oni nam daju dodatni razlog da se uključimo u redovni program tjelovježbi, u sistematsko bavljenje nekom od sportsko-rekreativnih aktivnosti.

Zaista, gotovo svi oni koji su se počeli redovno baviti, na primjer, rekreativnim trčanjem-joggingom, kazat će vam da su počeli osjećati da se nešto s njima događa, i to „nešto“, to jest psiholo­gija trčanja, kao što vidimo, danas je predmet intenzivnih istraži­vanja. Više ne trčite zato što imate osjećaj dužnosti, nego zato što jednostavno to želite. Mentalni učinci, trčanja, osobito onog laganog, dugotrajnog trčanja u ravnomjernom tempu, su nepobit­ni. Trkači će vam kazati da im ono donosi sasvim određeno smi­renje nakon užurbanog tempa današnjeg života, praćenog obi­ljem psihičkih stresova. Oni koji redovno trče znatno su otporniji na te stresove, manje su nervozni, boljeg su raspoloženja, pobolj­šana im je pažnja, koncentracija, snaga volje i uopće mentalna energija. Postaju mentalno stabilniji, samopouzdaniji, sigurniji u sebe. Za vrijeme laganog trčkaranja dolazi do najpotpunijeg mentalnog opuštanja i nestajanja nervnih napetosti.

Iz svega ovoga vidimo da pored fizičkih blagodati i koristi od sportsko-rekreativnih aktivnosti (i drugih, a ne samo trčkanja), one pružaju čitav niz pozitivnih učinaka i na psihički život čovje­ka.