Električni automobili – da ili ne

Automobile razlikujem uglavnom po boji, i to je često predmet rasprave mog supruga i mene. Kažem na primjer: „Susjed je kupio novi auto“. On pita: „Kakav?“ Ja kažem: „Crveni.“ I on se naljuti – Kako ne znaš koje marke!! – naime, ja uopće ne razlikujem automobile, ni po marki, ni po ničem, osim po boji. I tek sam u zadnje vrijeme počela malo više zagledati automobile, jer me ljudi kao konzultanta pitaju za poticaje za električna vozila. Nemam tu nešto posebno pozitivno za reći – javni pozivi koje objavljuje Fond za zaštitu okoliša daju premali postotak bespovratnih sredstava, budu vrlo kratko otvoreni (jedne godine javni poziv bio je otvoren sat vremena!!).  Već godinama se vodi rasprava u javnosti jer mnogi tvrde da ti javni pozivi za poticaje trebaju biti otvoreni cijelu godinu. Ali nisu.

U međuvremenu, pojavila su se i nova tumačenja, koja govore da ti električni automobili i nisu bogom-dano-čudo i da i tu treba oprezno odlučivati o kupnji.  Prema podacima iz rujna ove godine rast elektromobilnosti u Europskoj uniji je znatno usporen. U srpnju je broj novoregistriranih električnih automobila u cijeloj EU pao za 11 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u Njemačkoj zabilježen pad od čak 37 posto. U dvanaest zemalja EU-a je Udruga industrije ACEA registriralo smanjenje prodaje. U Njemačkoj je ukidanje ekološkog bonusa odnosno novčanih povlastica za kupovinu električnih automobila značajno smanjilo prodaju ovakvih vozila. Električni automobili se dobro prodaju samo u zemljama s visokim državnim subvencijama. To uključuje prije svega skandinavske zemlje. U Danskoj tržišni udio električnih automobila već iznosi 52 posto, u Švedskoj 34 posto. U isto vrijeme dok bilježimo pad prodaje električnih auta, broj novoregistriranih automobila u EU porastao je na 852.051 vozila, što znači za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Automobili na fosilna goriva imaju blago smanjen udio na tržištu, koji iznosi 46 posto. Broj registriranih hibridnih automobila s oba pogona: električnim i na dizel odnosno benzin, je istodobno znatno porastao i oni sada zauzimaju udio na tržištu od 32 posto.

Da lakše odlučite o kupnji, nabrojat ćemo općepoznate prednosti i mane električnih automobila.  Prednosti se prije svega odnose na zaštitu okoliša, nema štetnih emisija, nema motora s unutarnjim sagorjevanjem, pa time niti štetnih ispušnih plinova iz auspuha. Troškovi vožnje su niži, jeftinije je nego kod dizela ili benzina – i to je većini ljudi najveća prednost. Nema buke. Električni automobili su tihi u vožnji. Snaga se prenosi istog trena te u svakom trenutku imate na raspolaganju sve konjske snage, a to rezultira sjajnim ubrzanjem, čak i kod slabijih automobila. U Hrvatskoj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svake godine daje poticaje na kupnju električnih vozila, koji doduše nisu veliki, ali dobro dođu.  Velike su uštede na održavanju – električni automobili ne zahtijevaju promjenu ulja, često mijenjanje disk pločica ili drugo redovito održavanje (ipak, ne dao vam Bog da imate problem s baterijom... e to je jaaako skupo).

Nedostaci posjedovanja električnog utomobila: prvo i osnovno, skupi su. Puno skuplji od vozila s benzinskim ili dizelskim pogonom. Troškovi električne energije (odnosno cijene struje) rastu tijekom svake energetske krize, pa smo tako svjedoci rasta cijena električne energije od 2022. na dalje...  Nadalje, domet električnog auta je problem zbog kojeg mnogi ne kupuju takvo vozilo. Novi modeli mogu preći i više od 400 kilometara po jednom punjenju. No vožnja na duge relacije još uvijek može biti problem za mnoge jer znači da morate stati na duže vrijeme (ovisno o dostupnim punjačima). Kada dođe hladna zima, performanse baterije se smanjuju, a njome i doseg. Infrastruktura za punjenje u RH, a i mnogim drugim zemljama u okruženju,  je komplicirana i nedovoljna. Ako živite u stanu bez mogućnosti korištenja kućne utičnice onda ovisite o takvoj infrastrukturi u vašem gradu. Problem je i vrijeme punjenja. Želite što brže napuniti bateriju, ali to ipak nije ni blizu brzo kao tenkiranje na pumpi. Zamislite da vam prilikom kupnje novog benzinca netko kaže da će vam doseg s jednim spremnikom goriva za 10 godina pasti za 20, 30 posto ili će se čak prepoloviti. Sigurno takav auto nikada ne biste kupili. No kod električnih auta nemate izbora. Baterija s vremenom degradira i svakim novim punjenjem njen se kapacitet blago smanjuje. Za deset godina to će biti itekako vidljivo čak i kada se maksimalno trudite očuvati vašu bateriju.

Punite li kod kuće punjenje baterije jednog ozbiljnijeg električnog automobila koštat će vas od otprilike 5 do 20 eura, ovisno o kapacitetu baterije i tarifnoj cijeni struje. To je zaista povoljno. No sve to pada u vodu kad shvatimo da velika većina vozača nema mogućnosti puniti kod kuće i da su besplatni punjači vrlo rijetki i najčešće zauzeti. Tada preostaje platiti punu cijenu na javnom punjaču, a punjenje baterije tada u prosjeku košta od 25 pa sve do oko 70 eura za najbrže punjače. 70 eura za realnih 400 kilometara poprilična je cijena. Više ne trošite ni ako vozite auto s V6 motorom. 

Evo dala sam si truda malo proanalizirati ovu temu koja se prije ili kasnije pojavi u razgovoru čim se sretnu dva ili više muškaraca. Nisam vam otkrila ništa revolucionarno, ali prije nego idućih godina izađu ponovo poticaji Fonda za kupnju električnih auta, dobro proanalizirajte da li vam se to isplati: ima li adekvatne infrastrukture, koliko se voziite i gdje, u kom roku će vam se auto „isplatiti“, a u kom roku bi vam mogla „riknuti“ baterija.

Japanski div Toyota širi ponudu hibridnih modela prema nultim emisijama ugljika koja uključuje električna, hibridna i vozila na vodikove ćelije i druge pogonske tehnologije. Toyota danas zauzima prvo mjesto na svjetskoj ljestvici po prodaji vozila i opreznija je u pristupu električnim vozilima od drugih proizvođača. To joj trenutačno ide na ruku budući da svjetska prodaja električnih vozila usporava. U siječnju 2024. predsjednik uprave Toyote  Akio Toyoda prognozirao je da će električna vozila činiti najviše 30 posto globalnog automobilskog tržišta, a ostatak bi trebala zauzeti hibridna, vozila na vodikove ćelije i vozila s motorima na unutarnje izgaranje.

Također je istaknuo da bi nagli prijelaz na električna vozila značio bi gubitak posla za radnike u sektoru tehnologija povezanih s motorima, uključujući i brojne dobavljače, naglasivši da bi u Japanu bez posla moglo ostati 5,5 milijuna ljudi. O ostatku svijeta da ne govorimo.

Na kraju je šef Toyote rekao i da voli benzince.

I ja isto.